Slijedi popis uzroka i posljedica koji pokazuje kako će većina posljedica klimatskih promjena donijeti malo ili ništa pozitivnih doprinosa ali može učiniti veliku štetu uz značajan trošak.

Poljoprivreda

Iako je CO₂ ključan za rast biljaka, čitava poljoprivreda ovisi o stabilnom snabdijevanju vodom a klimatske promjene će vjerojatno poremetiti snabdijevanje vodom kroz poplave i suše. Postoje naznake da će se u višim geografskim širinama, npr. u Sibiru, povećati produktivnost zbog globalnog zagrijavanja, ali tlo u Arktiku i susjednim područjima je vrlo siromašno hranjivim tvarima i količina svjetlosti koja ljeti dostiže do površine neće se mijenjati jer je određena nagibom Zemlje. Poljoprivreda će biti poremećena požarima i promjenama u razlikama u godišnjim dobima, što se veća sada događa, a promjene u pašnjacima i snabdijevanju vodom mogu utjecati na ispašu i stanje domaće stoke. Povećano zagrijavanje može imati veći utjecaj na države čija je klima već blizu ili na granici temperatura nakon kojih se doprinosi smanjuju ili neuspijevaju (npr. u tropima i subsaharskom području).

Zdravlje

Toplije zime bi uzrokovale manje smrti, i to posebno u ranjivim skupinama kao što sto su starije osobe. Ipak, iste te skupine bi bile ranjivije na dodatnu toplinu te se očekuje kako bi broj umrlih zbog toplinskih valova mogao biti pet puta veći od broja spriječenih smrti tijekom zime. Rašireno je mišljenje da će toplija klima potaknuti migracije insekata koji nose bolesti; tako se komarci i malarija već pojavljuju na mjestima gdje ih prije nije bilo.

Otapanje ledenih polova

Iako bi otvaranje Arktičkog prolaza između Atlantskog i Tihog oceana donijelo komercijalne koristi, negativne posljedice su puno veće. Negativni efekti uključuju gubitak životnog prostora za polarne medvjede te povećan rizik u morskom prometu zbog plutajućih ledenih santi. Smanjenje albeda uslijed manje leda (tj. manje refleksije) te veća apsorpcija topline od strane oceana su također pozitivna povratna sprega; zagrijavajuće vodene površine pojačavaju otapanje glečera i Grenlandske ledene kape te pojačavaju porast temperature na područjima Arktičke tundre; ovo posljednje uzrokuje oslobađanje metana, vrlo učinkovitog stakleničkog plina (metan se također oslobađa s morskog dna gdje je zarobljen u ledenim kristalima znanim kao klatrati). Otapanjem Antarktičkih ledenih ploča predviđa se dodatan porast razine mora bez ikakvih pratećih pozitivnih posljedica.

Kiseljenje oceana

Kao izvor značajne zabrinutosti, izgledno je da ne postoje koristi od promjene pH oceana. Ovaj proces je uzrokovan dodatnim CO₂ koji se apsorbira u vodi a može imati ozbiljne destabilizirajuće učinke na čitav oceanski prehrambeni lanac.

Otapanje glečera

Posljedice otapanja glečera su velikom većinom negativne a glavni učinak je smanjenje opskrbe pitkom vodom za milijune ljudi (jedna šestina svjetske populacije) koja je uspostavljena na prirodnoj ravnoteži između proljetnog otapanja i ciklusa porasta glečara. Sustavi opskrbe pitkom vodom i poljoprivreda u ovim područjima mogu se raspasti.

Porast razine mora

Mnogi dijelovi svijeta su smješteni nisko i snažno će biti pod utjecajem umjerenog porasta razine mora. Rižina polja će biti poplavljena slanom vodom koja uništava prinose. Morska voda se miješa s slatkom riječnom vodom te se vodonosnici onečišćuju. S obzirom kako IPCC nije uključio otapanje ledenih kapa na Grenlandu i Antarktici zbog svojedobno nedovoljne pouzdanosti, postoji bojazan da procjene porasta razine mora podcijenjuju ozbiljnost problema. Trenutno nisu uočene koristi od porasta razine mora.

Okoliš

Pozitivni učinci klimatskih promjena mogu uključiti zelenije prašume i pojačan biljni rast u Amazoni, širenje vegetacije u sjevernim širinama te mogući porast mase planktona u nekim dijelovima oceana. Negativne posljedice mogu uključivati daljnji porast oceanskih zona siromašnih kisikom, onečišćanja ili iscrpljivanja svježe vode, povećana pojava prirodnih požara, rasprostranjeno umiranje vegetacije uslijed suša, povećan rizik od izumiranja koralja, globalno smanjenje fitoplanktona, promjene u migraciji ptica i životnja, promjene u pravilnosti sezona, nestabilnosti u prehrambenim lancima te gubitak vrsta.

Ekonomija

Ekonomske posljedice klimatskih promjene mogu biti katastrofalne, a pozitivnih učinaka je istovremeno vrlo malo. Tzv. Sternovo izvješće je pružilo jasnu globalnu sliku ekonomske ugroze, te dok se specifične procjene mogu diskutirati, troškovi klimatskih promjena su daleko viši od troškova njihovog sprečavanja. Pojedini IPCC AR4 scenariji upućuju na moguće migracije na ogromnoj skali uslijed poplavljivanja nisko smještenih zemalja. Poremećaji u globalnoj trgovini, prometu, opskrbi energijom i radnom snagom, bankarstvu i financijama, ulaganjima i osiguranjima, imali bi za posljedicu ogroman udarac na stabilnost zemalja u razvoju i razvijenih zemalja. Tržišta bi bila izložena većoj nestabilnosti i institucijalni ulagači, kao što su umirovljenički fondovi i osiguravajuće tvrtke, iskusili bi značajne poteškoće. Zemlje u razvoju, od kojih su neke veće uključene u vojne sukobe, mogle biti uvućene u još veće i produljene sporove oko vode, energije ili hrane, a sve ovo može poremetiti ekonomski razvoj u vremenu kada su zemlje u razvoju pod naletom neviđenih klimatskih promjena. Rašireno je razmišljanje kako će negativni učinci klimatskih promjena imati posljedica najviše na zemlje koje su najmanje spremne na društvenu ili ekonomsku prilagodbu.